Šta predstavlja poremećaj crijevne flore, šta ga uzrokuje i kako se reguliše? Ovo su neka od pitanja na koja dajemo odgovore u nadi da će vam pomoći da prepoznate simptome i pravovremeno reagujete.
Izuzetna složenost funkcije crijeva i njihov značaj za naše cjelokupno zdravlje tema je sve brojnijih istraživanja u medicinskoj zajednici. Brojne studije u posljednje dvije decenije pokazale su vezu između zdravlja crijeva i imunološkog sistema, raspoloženja, mentalnog zdravlja, autoimunih bolesti, endokrinih poremećaja, stanja kože i raka. U jednom trenutku, naš probavni sistem se smatrao relativno „jednostavnim“ tjelesnim sistemom koji se u osnovi sastoji od duge cijevi kroz koju naša hrana prolazi, apsorbuje se i zatim se ostaci izluče. Danas znamo da je istina sasvim drugačija.
Kako bismo bolje razumjeli sam pojam crijevne flore, šta podrazumijeva, kako dolazi do poremećaja i kako se reguliše, treba krenuti od samih osnova – odnosno, šta čini sastav crijevne flore svih nas.
Šta je crijevna flora?
Crijevna flora ili crijevna mikrobiota, kako se još naziva, je skup mikroorganizama koji žive u našim crijevima. Procjene su da svako od nas ima 300 do 500 različitih vrsta bakterija u svom probavnom traktu. I ne samo to, procjenjuje se da je broj bakterija u crijevima otprilike 10 puta veći od svih ćelija u ljudskom tijelu, dok je kolektivni bakterijski genom znatno veći od genoma čovjeka. Iz svega ovoga je evidentna važnost koju ovaj kompleksni skup ima po naše zdravlje.
Iako neke od njih mogu biti štetne po naše zdravlje, većina bakterija je itekako korisna i potrebna našem organizmu. Imaju važnu ulogu u zdravlju svih nas, jer svojim radom, spriječavaju umnožavanje svih onih bakterija, virusa, parazita koji izazivaju upalna stanja i bolesti. Upravo je disbalans ili neravnoteža crijevne flore uzrok za razvoj mnogih bolesti, kako u stomaku, tako i u ostalim dijelovima tijela. U zdravoj osobi, odnosno kada je uspostavljena ravnoteža, ove bakterije, gljivice, paraziti i virusi mirno koegzistiraju i u najvećem broju su prisutni u tankom i debelom crijevu.
Svako od nas ima potpuno jedinstvenu mrežu mikrobiote koju, prevashodno, određuje nečiji DNK. Od prvog trenutka kao novorođenčad, tokom porođaja preko svoje majke dobijamo specifičnu kombinaciju mikrobiote koja se zatim dalje razvija i mijenja. Ono što je karakteristično jeste da sastav crijevne flore bebe određuje kakav će biti sastav bakterija i u odraslom dobu. Odrastajući, uvođenjem formule, nemliječne hrane i ostalih namirnica, dolazi do daljeg razvoja mikrobiote kod djece. Crijevna flora kod odraslih ljudi se kasnije u nekoj mjeri može promijeniti u zavisnosti od faktora životne sredine, načina života i ishrane.
Uloga crijevne flore i posljedice njenog poremećaja
Crijevna flora poboljšava imunološki sistem, učestvuje u metabolizmu i varenju hrane, ali i u regulaciji gojaznosti, blagotvorno djeluje na simptome depresije i još dosta toga. Poremećaj crijevne flore utiče na to da imamo gasove, nadutost stomaka, dijareju, nekad gorušicu i konstipaciju kao najevidentnije simptome. Također, druge blaže manifestacije poremećaja mikrobiote mogu biti i ekcemi.
Vitamini poput biotina (vitamin H ili vitamin B7) i vitamina K nastaju u crijevnoj flori. Uloga biotina je da stvara energiju iz hrane koju pojedemo, kao i da reguliše nivo šećera u krvi i pomaže u očuvanju zdrave kože. Vitamin K, sa druge strane, značajan je za regulisanje zgrušavanja krvi, odnosno koagulacije (otud i K u nazivu). Nedostatak ovih vitamina može uzrokovati razne tegobe i bolesti, zbog čega dodatno dolazi do značaja održavanja zdrave ravnoteže crijevne flore.
Enciklopedija Britanika, ističe kako će dalje istraživanje crijevne flore uticati na to da se razviju nove dijagnostičke tehnike i liječenja za različite bolesti, kao i da se razviju novi proizvodi bazirani na supstancama koje proizvode mikroorganizmi crijevne flore
Kad, kako i zašto nastaje poremećaj crijevne flore?
U zavisnosti od unosa određenih vrsta namirnica, naročito prerađenih kao i onih sa većim količinama šećera, može doći do poremećaja rada crijeva. Isto tako, netolerancija na određenu hranu jedan je od pokazatelja da je balans u crijevnoj flori narušen. Današnji način života, stres, kao i zdravstvene tegobe, upale, upotreba lijekova (najčešće antibiotika), oštećuju crijeva i dovode do poremećaja crijevne mikrobiote.
Kako se reguliše poremećaj crijevne flore?
Postoji nekoliko načina da se reguliše poremećaj crijevne flore i uspostavi zdrav balans. Poželjno je da se ishrana promijeni uvođenjem namirnica bogatih vlaknima – poput voća, povrća, žitarica. Izbacivanje hrane sa velikim količinama masti i šećera, takođe utiče na regulaciju crijevne flore, kao i vježbanje koje podstiče rast različitih zdravih bakterija u crijevima.
Pored toga, ljekari često preporučuju probiotike kako bi se povećao broj dobrih bakterija u digestivnom traktu. Probiotici predstavljaju izolovane kulture dobrih bakterija, odnosno žive ćelije dobrih bakterija i prisutni su u nekim namirnicama kao što su kiselo mlijeko, jogurt i kefir, ali se danas dosta više koriste dijetetski proizvodi sa određenim vrstama probiotskih bakterija. Često se dosta od doze probiotika izgubi tokom prolaska kroz digestivni trakt.
Za razliku od probiotika, prebiotici predstavljaju vlakna koja hrane dobre bakterije u našem digestivnom traktu, nesvarljiva su i dolaze do crijeva i do dobrih bakterija u nepromijenjenom obliku.
Salapon® zahvaljujući svojim jedinstvenim sastojcima, obnavlja i normalizuje ljudsku intestinalnu mikrobiocenozu.
Kombinacijom laktuloze (prirodnog prebiotika) koja hrani dobre bakterije u našem organizmu i hidrolizovanog lignina (prirodnog entersorbenta) koji omogućava adsorpciju i neutralisanje velikog broja supstanci i toksina, blagotvorno i prirodno utiče na organizam, poboljšavajući imunitet i kvalitet kože, ublažavajući upalne procese na koži i u crijevima.
Do dobrog zdravlja našeg digestivnog sistema i kože možemo doći lako ukoliko se pridržavamo zdravih navika i uz terapiju Salaponom® od 21-og dana.
